Nacionalni park-Kozara

Kozara je proglašena zaštićenom nacionalnom šumom 1967. godine. Smještena između rijeka Une, Save, Sane i Vrbasa, ovih 3,375 hektara guste šume i valovitih livada su dobili nadimak "Zelena ljepota Krajine". 


Kozara je popularno lovište, sa velikom površinom od 18,000 hektara parka koji je otvoren za zakonom propisani lov na jelene, veprove, lisice, patke, fazane i zečeve. Manji dio parka je namijenjen ljubiteljima prirode. Šetnje, planinarenje, biciklizam i skupljanje ljekovitog bilja samo su neke od aktivnosti koje se mogu upražnjavati na Kozari.



Planinarenje na Lisinu, najviši vrh parka od 938 m, nudi izvandredan panoramski pogled na ovaj dio Krajine. Park je bez sumnje lijep, a tu je mini ski lift u toku zimskih mjeseci moguće je iznajmiti ski opremu. Unutar kompleksa nacionalnog parka nalazi se hotel i restoran 

Nacionalni park-Sutjeska

Dom je jednoj od dvije preostale prašume u Evropi, zvanoj Perućica. Stabla bukve, visoka i preko 60 metara, kao i endemski crni borovi rastu na liticama koje štite ovu drevnu i zaista posebnu šumu. Vodopad Skakavac se može vidjeti sa vidikovca - ovaj 75-metarski vodopad je sakriven masivnom zelenom šumom koja prekriva dolinu. Rijeka Sutjeska uklesala je prelijepu dolinu u središtu parka i odvaja planinu Zelengoru od planina Maglić i Volujak.

Najviši vrh Bosne i Hercegovine, Maglić 2,386 m,nalazi se u parku, na granici sa Crnom Gorom. Ovo je vrlo izazovan vrh čak i za iskusne planinare. Planina Zelengora je izvandredna za šetanje i planinarenje i na njoj se nalazi nekoliko renoviranih planinarskih domova. Nesvakidašnji je prizor vidjeti vukove i medvjede u njihovom prirodnom okruženju, stoga se nemojte iznenaditi ukoliko to doživite. To samo dodatno govori o očuvanosti i nenarušenosti ove prirode i života u njoj.

Dolazak 

Ako putujete iz Sarajeva idite cestom na relacijiSarajevo- Trnovo prema Foči i onda skrenite na jug (ceste su označene) na cestu koja vodi prema Trebinju i dalje ka Dubrovniku. Dugi vijugavi put na kraju će vas dovesti do mjesta sa kojeg se pruža zadivljujući pogled na najviši vrh u zemlji. Tjentište je središte parka smješteno ispod glavne ceste. Na Tjentištu se nalazi ogromni kameni spomenik u znak sjećanja na čuvenu bitku na Sutjesci. Njegova monumentalnost i veličina ga čini vrijednim za pogledati.

Od Tjentišta će vam trebati oko 30-tak minuta do mjesta sa kojeg se vidi prašuma Perućica. Odavde postoje izvandredne planinarske staze koje kroz šumu vode do Trnovačkog jezera ili do planine Maglić. Za ture po parku najbolje se obratiti lokalnim
tour-operatorima. 
 

Eko-turizam u BiH bi mogao biti vodeći u regionu

Ako želite da svoj odmor provedete daleko od gradske gužve, uživate u šetnjama planinskim obroncima ili samo da odmorite od svakodnevnih obaveza, izaberite neku od najatraktivnijih destinacija seoske turističke ponude u Europi i sigurni smo da ćete uživati. 

Bosna i Hercegovina ima ogromne potencijale za razvoj seoskog turizma: autentična sela u prelijepim krajolicima, očuvanu prirodu i, prije svega, srdačne ljude. Nepatvoreno gostoprimstvo oduvijek je karakteristika ljudi na ovim prostorima. Još od davnih vremena nepisani je zakon da putniku namjerniku treba pružiti prenoćište i ugostiti ga jelom i pićem.

Mada je razvoj seoskog i eko turizma još u povojima zbog nedostatka državne strategije, mnoge lokalne zajednice rade na unapređenju vlastite turističke ponude.
Među mnoštvom atraktivnih lokacija, izdvojićemo jedno od najzanimljivijih bosanskih planinskih sela - Lukomir na Bjelašnici, vlašićka i sela oko Fojnice, Kaknja, Vareša, Kraljeve Sutjeske i Bobovca, Goražda, Banjaluke… 

Rafting-jedna od grana turizma koja se razvija u BiH

Želite doživjeti nešto novo, drugačije, nezaboravno? Želite iz Bosne i Hercegovine ponijeti sjećanje na nedoživljeno? Kanjoni smaragdne Neretve, čudesne Drine, zelenooke i bistre Une čekaju na vas.
Skupite društvo i spremite se za avanturu i nesvakidašnji doživljaj. Birajte između raftinga i splavarenja, a ljepota, divljina, užitak, nešto je čega ćete se zasigurno sjećati.

Rijeke u Bosni i Hercegovini u svome toku nose i opasnost divljih brzaca i mirnoću ravničarskih voda. I zato su pogodne i za rekreativce i za ljubitelje ekstremnih avantura. 

Poznavaoci divljih voda kažu da se rafting ne može prepričati, on se mora doživjeti! Poručuju: probajte, nećete zažaliti!

Rijeke

• Drina
  Drina je rijeka nastala spajanjem crnogorskih rijeka Tare i Pive. Nedaleko od mjesta nastanka, na Šćepan Polju, Drina ulazi u Bosnu i Hercegovinu. Ovaj dio naše zemlje takođe je dobio svoje ime prema toj rijeci - Gornje Podrinje. Protiče kroz istočnu Bosnu i Hercegovinu i svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između Bosne i Srbije.
• Neretva
  Neretva je najduža i vodom najbogatija rijeka Jadranskog sliva. Izvire na 1.227 metara nadmorske visine, pod vrhom Grdelj, koji pripada ograncima planine Lebršnik. U svom gornjem toku protiče kroz dolinu koja se pruža paralelno sa planinskim masivima i ne presijeca ih.
• Pliva
  Region rijeke Plive smješten je u sjevernom dijelu centralne Bosne. Tri najveće zajednice u ovom regionu su Šipovo, Jezero i Jajce. Šipovo je u blizini izvora rijeke Plive, Jezero je na Plivskim jezerima, a Jajce je smješteno tamo gdje se Pliva ulijeva u Vrbas. Ovdje se nalaze spektakularni 27-metarski vodopadi.
• Una
  Rijeka Una je dobila ime od starih Rimljana, koji su, po put ugledavši njenu živopisnu ljepotu i čuvši žubor njenih slapova uzviknuli UNA, što prevodu znači "jedna" ili "jedina". Izvire u blizini mjesta Donja Suvaja i Donji Lapac ispod padina planina Plješevice i Stražbenice u Republici Hrvatskoj, a ulijeva se u Savu pored Jasenovca, u koju godišnje donese gotovo osam milijardi kubnih metara vode.
• Vrbas
  Rijeka Vrbas nastaje od dva vrela na Zec planini (ogranku Vranice) i, nakon puta od 250 kilometara, u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, kod Srpca, uliva se u Savu. Od izvora do ušća prolazi kroz Skopljansku kotlinu, Vinačku klisuru, Jajačku kotlinu, kanjonsku dolinu Tjesno, Banjalučku kotlinu i Lijevče polje. Ima 36 direktnih pritoka dužih od 10 kilometara, a najznačajnije su Vrbanja, Ugar i Pliva.
  
  

Malo o Bosni i Hercegovini s ljepše strane

Bosna i Hercegovina je veoma zanimljiva turistička destinacija, zahvaljujući geografskom položaju, izuzetnim prirodnim ljepotama, kulturno-historijskom naslijeđu i pogodnim klimatskim uvjetima. Prepuna je tragova ukrštanja različitih kultura i religija. Očuvana su i brojna prirodna bogatstva: kanjoni Rakitnice i Krušnice, rezervati ptica Hutovo blato i Bardača, prašuma Perućica, jezera kao što su Blidinje, Prokoško, Šatorsko i Boračko, vodopadi Kravice, Skakavac, Kozica, rijeka Una sa svojim slapovima, gornji tok Neretve, izvor Bune.

Do 1992. godine izgrađeni su značajni turistički kapaciteti, infrastruktura i transportna mreža, a organizacijske sposobnosti dokazane tokom XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, 1984. godine, kao i brojnih drugih manifestacija. U periodu 1992.-1995. godine razoreni su i uništeni mnogi turistički kapaciteti. Međutim, danas ih je većina obnovljena, a izgrađeni su i novi. 
Zahvaljujući tome, stvorene su mogućnosti za razvoj različitih vrsta turizma: planinski (Olimpijske planine Bjelašnica, Jahorina, Igman i Trebević, Vlašić kod Travnika…), banjski (banje na Ilidži kod Sarajeva, u Fojnici, Kiseljaku, Tesliću, Tuzli, Olovu, Srebrenici, Višegradu, Tesliću…), primorski (Neum sa okolinom - Mostar, Stonski zaljev, Hutovo blato, Stolac), religijski (Međugorje, Prusac, Jajce te monogobrojni vjerski i kulturni spomenici četiri religije - islama, katolicizma, pravoslavlja i judaizma), lovni i ribolovni (brojne planine i rijeke) te kongresni (Sarajevo, Zenica, Tuzla, Bihać, Banja Luka, Mostar…). 

Turizam u Bosni i Hercegovini!!!

Kad kažemo turizam, uvijek pomislimo na te zemlje kao što su Italija, Španija, Njemačka, Engleska, Francuska itd...Nikako da tad pomislimo na našu državu. Vjerovatno nam se čini da turizam i Bosna i Hercegovina ne idu zajedno. U dosta toga imate i pravo ako tako mislite, jer  nam je istina turizam na veoma niskim granama. Da, na niskim granama, ali nikako nemožemo reći da nemamo uvjete za razvoj turizma. To ne, jer kako možemo reći da nemamo uvjete ako imamo Panonsko jezero ili jezera, Neretvu, Drinu, Konjuh, Vlašić, Bjelašnicu, Etno selo kod Bijeljine, vodopade u Jajcu, gomilu stećaka širom države, kulu Kapetana Gradaščevića, Sarajevo Film Festival, Bunu, Savu...i mnogo drugih stvari, kojie je nemoguće nabrojati i sjetiti se. To je naše blago, koje je neiskorišteno, i nažalost dosta stvari je u fazi propadanja. Što zbog nebrige vlasti i odgovornih, ali i zbog nebrige nas samih. Ma koliko samo smeća i otpada možemo vidjeti u našim rijekama,na ulicama, planinama....Zaista je žalosno vidjeti prirodne ljepote u takvom stanju.

Možda bi trebali mi sami da malo razmislimo i da vidimo gdje smo. Jedan čovjek nemože ništa sam promijeniti, ali od jednog se radja ideja, tako da je i to nešto. Vrijeme je da se osvojestimo i da prestanemo da uništavamo blago koje nam je priroda dala. Ma blago koje možemo dobro da unovčimo. Neko će sada reći da je nemoguće, da jednostavno nismo dorasli, da smo takvi i da se nemožemo mijenjati. Ja se ne bi složio pa bih rekao da se veoma dobro može zaraditi na tim stvarima. Tačnije veoma dobro možemo razviti i organizovati turizam Pa ne treba puno. Novca naravno treba, ali koliko ima ljudi koji investiraju, žele napraviti novac, pa ne uspiju. A zašto onda ne bi uložili novac u tvoju, moju ili u ideju nekog trećeg. Da, jedna dobra ideja, razvijena, razradjena u detalj se moze napraviti, i onda uz pomoć nekoga ko isto želi da zaradi novac i da se ostvari.

Malo je to sad dug proces, ali od nečega se mora početi. Ovaj tekst je samo početak. Mnogo ideja ćemo razmijeniti ovdje, i možda jedan od projekata se rodi upravo ovdje. Za savjete ćete se moći uvijek obratiti na ovom blogu jer je ovo skup ljudi koji ima ideje i prilično je podkovan znanjem i iskustvom što se tiče ovog sektora. Zato razmislite i javite se sa svojim mišljenjem, komentarom, pitanjem....